Životopisi
prof. dr. sc. Ivana Franić
voditeljica, Odsjek za romanistiku, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Rođena 1970. u Dubrovniku. Diplomirala 1995. francuski jezik i književnost te ruski jezik i književnost. Magistrirala 2002. g., doktorirala 2005. godine. Od 2009. godine djeluje na Odsjeku za romanistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u zvanju docenta, od 2015. izvanrednoga profesora te od 2021. u zvanju redovitoga profesora. Znanstveni interesi obuhvaćaju polja opće i francuske lingvistike, glotodidaktike i leksikografije. Članica je uredništava znanstvenih časopisa Vestnik za tuje jezike i Suvremena lingvistika. Bila je dopredsjednicom Organizacijskoga odbora međunarodnih znanstvenih skupova Francontraste (2010., 2013. i 2016.). Obnašala je dužnost prodekanice za studijske programe Filozofskoga fakulteta te dužnosti pomoćnice ministra znanosti i obrazovanja i državne tajnice. Bila je članicom Povjerenstva za dodjelu rektorove nagrade i Odbora za znanost i međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu. Od 2012. godine nositeljica je francuskoga odličja Chevalier dans l'Ordre des palmes académiques.
Maja Ćužić
doktorandica na poslijediplomskome studiju Lingvistike, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Maja Ćužić, doktorandica na poslijediplomskom studiju lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Osim frazeologije, koja je glavno područje njezinog interesa, zanimaju je i leksikologija, semantika, sintaksa i konstrukcijska gramatika. Aktivna je konferencijska prevoditeljica, a njezini radni jezici su hrvatski, francuski i njemački.
dr.sc. Nives Mikelić Preradović, red. prof.
Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Diplomirala je 2001. godine studijske grupe Informatologija (smjer Opća informatologija) i Hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Iste godine prima i Rektorovu nagradu za studentski rad pod naslovom Dictionarium Fausta Vrančića u XVI. i XXI. stoljeću – pogled iznutra izrađen pod vodstvom prof. dr. sc. Damira Borasa. Od 2001. zaposlena je kao znanstvena novakinja na projektu Modeli znanja i obrada prirodnih jezika pod vodstvom prof. dr. sc. Miroslava Tuđmana na Odsjeku za informacijske znanosti. U zvanje asistentice izabrana je 2002. g., kada upisuje i poslijediplomski studij. Magistrirala je 2003. godine s temom Metode i pravila oblikovanja multimedijske poruke i njen utjecaj na zapamćivanje i razumijevanje sadržaja. U akademskoj godini 2003./2004. završila je i MPhil istraživački poslijediplomski studij iz područja računalne obrade govora, jezika i internet tehnologije (MPhil in Computer Speech, Text and Internet Technology) na Sveučilištu u Cambridgeu (University of Cambridge, UK), obranom magistarskog rada na temu Distinguishing between individuals and kinds: semiautomatic class sense disambiguation. Doktorski studij iz područja društvenih znanosti, smjer informacijske znanosti, završila je 2008. godine obranom disertacije na temu Pristupi izradi strojnog tezaurusa za hrvatski jezik. U akademskoj godini 2005./2006. dobila je stipendiju Vlade Sjedinjenih Američkih Država za profesionalno usavršavanje na George Washington sveučilištu i Georgetown sveučilištu u Washingtonu, DC (Junior Faculty Development Program). Cambridge Overseas Trust stipendiju za magistarski studij na Sveučilištu u Cambridgeu dobila je u akademskoj godini 2003./2004. Bila je predsjednica Matičnog odbora za informacijske znanosti od 2021. do 2024. godine.
dr. sc. Marko Orešković
voditelj Odjela za informacijske tehnologije, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Diplomirao je 2009. godine na Fakultetu organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu u Varaždinu. Doktorski rad obranio je 2019. na istom fakultetu s temom "Mrežni sintaksno-semantički okvir za izvlačenje leksičkih relacija determinističkim modelom prirodnoga jezika".
Trenutačno radi kao voditelj Odjela za informacijske tehnologije u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Uz to, obnaša dužnost naslovnog docenta te na Fakultetu primijenjene matematike i informatike Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku izvodi kolegij "Suvremene teme iz računalne znanosti".
Objavio je veći broj znanstvenih i stručnih radova iz područja računalne znanosti, s posebnim naglaskom na istraživanja prirodnoga jezika, semantičkih mreža i leksičkih relacija. Uz akademski angažman, sudjeluje u brojnim istraživačkim projektima te surađuje s domaćim i inozemnim znanstvenicima, doprinoseći razvoju interdisciplinarnih tema u računalnoj znanosti i srodnim područjima.
dr. sc. Marta Petrak
Odsjek za romanistiku, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Diplomirala je anglistiku i francuski jezik i književnost 2011. Tijekom studija primala je državnu i Stipendiju Grada Zagreba. Godine 2013. završila je poslijediplomski specijalistički studij konferencijskog prevođenja. Intenzivno se bavila usmenim i pisanim prevođenjem radeći u privatnom prevoditeljskom sektoru i u sklopu prevoditeljskog staža pri Europskom parlamentu (Luksemburg). Doktorirala je lingvistiku 2022. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2015. drži vježbe iz konsekutivnoga i simultanog prevođenja na poslijediplomskom studiju Konferencijsko prevođenje Sveučilišta u Zagrebu. Zaposlena je na Katedri za francuski jezik od 2014. Usavršavala se sveučilištu Paris-Sorbonne uz stipendiju francuske vlade (2015.) te na nekoliko ljetnih škola (Graz, Novi Sad, Budimpešta). Suradnica je na projektima Kontrastivna studija valentnosti glagola vizualne percepcije u francuskome i hrvatskom (FraCroVal) i Hrvatski povijesno-etnografski jezični korpus (HRPEJK). Područja su njezina interesa tvorba riječi, terminologija, sučelje semantike i sintakse, kognitivna lingvistika. Popis radova, mentorstava i izlaganja: https://www.croris.hr/osobe/profil/32360.
dr. sc. Ivanka Rajh
Odsjek za romanistiku, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Ivanka Rajh rođena je 1977. godine u Varaždinu, gdje je završila opće i glazbeno osnovno te srednjoškolsko obrazovanje (smjer: violinist). U školskoj godini 1995./1996. pohađala je Mercyhurst Preparatory School u gradu Erie, Pennsylvania, SAD kao stipendistica Rotary Youth Exchange programa. Diplomirala je 2002. godine francuski i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Tijekom studija bila je članica, a u jednom mandatu i predsjednica Društva studenata Hrvatska-Francuska. Magistrirala je 2004. na prestižnoj Ecole Supérieure d’Interprètes et de Traducteurs u Parizu, smjer konferencijsko prevođenje. Doktorirala je 2014. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani pod mentorstvom prof.dr.sc. Špele Vintar na temu razvoja marketinškog nazivlja u hrvatskom i slovenskom jeziku.
Od 2005. do 2022. godine radila je na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa kao predavač i viši predavač za kolegije jezika struke i poslovne komunikacije. Znanstveno zvanje znanstvenog suradnika te naslovno znanstveno-nastavno zvanje docenta u znanstvenom području humanističkih znanosti – polje filologija stekla je 2018. godine.
Izvodila je vježbe konsekutivnog i simultanog prevođenja na sveučilišnom studiju konferencijskog prevođenja Sveučilišta u Zagrebu u akademskoj godini 2005./2006. te na specijalističkom studiju konferencijskog prevođenja FFZG-a od 2006. do 2009. godine.
Od 2005. godine akreditirana je konferencijska prevoditeljica za institucije Europske unije, a radila je i za druge međunarodne organizacije (Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju, Vijeće Europe), državne institucije (Ministarstvo vanjskih poslova, Sabor RH), Hrvatsku radioteleviziju, te brojne nevladine udruge i poduzeća.
Članica je Hrvatskog društva sveučilišnih lektora (HDSL), Hrvatskog društva konferencijskih prevoditelja (HDKP), Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama (UNJSVU) i Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku (HDPL). U okviru Zajednice za prevoditeljstvo Hrvatske gospodarske komore koordinirala je projekt Prevoditeljski glosari na Hrvatskom terminološkom portalu u suradnji s Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Dosad je u bazu uključeno 29 glosara s više od 13000 hrvatskih naziva te više od 17000 njihovih ekvivalenata na stranim jezicima.